Klementina je posebna vrsta agruma (lat. Citrus x clementina) i ona je zapravo križanac mandarine i slatke naranče.
Dozrijeva u prosincu i ovisno o zimskim temperaturama, nerijedak je slučaj da se bere i u siječnju (osobno se sjećam jedne berbe klementina, 1997./1998., u veljači, ali to je u svakom slučaju iznimka).
Plod je okruglog oblika (okrugliji od mandarine) i iznimnog okusa te posebice mirisa tako da od jednog ploda neretvanske klementine zamiriše cijela kuća, ali doslovno.
Veličinom su nešto manje od mandarina, ali su zato punijeg okusa i posebne osvježavajuće arome. U Neretvi se omjer kvalitete klementine i mandarine kolokvijalno smatrao 2:1, međutim tržište daje tek neznatnu prednost klementini (u cjenovnom razredu) koja je u Hrvatskoj pretežno iz uvoza.
Limun (lat. Citrus limon L.) je u Hrvatskoj ograničen na uska područja uzgoja, pretežno južnih strana dalmatinskih otoka te nezaobilazne Doline Neretve. Limitirajući faktor kod uzgoja limuna je najniža zimska temperatura koja ukoliko ode ispod – 5 °C predstavlja ozbiljnu opasnost po život same biljke. Primjerice, nakon velike zime u Neretvi ,u veljači 2012. godine i temperatura koje su se dugo (desetak dana) zadržale na nevjerojatnih -10 °C, limuni su nekako uspjeli preživjeti, ali dogodine nije bilo limuna “ni za ucidit u čaj”.
Što se sorti limuna tiče, postoje tri najzastupljenije, a to su: Mjesečar, Meyer i Lisbon. Razlike među njima su u debljini kore i količini soka. Dok je Mjesečar debele kore (idealne za pripremu kolača i ostalih slastica) sa nešto manje soka, limun Meyer je (kao križanac mandarine i limuna) pun soka, ali zato tanje kore. Lisbon je, što se tiče osnovnih karakteristika (debljina kore i količina soka), prijelazni oblik između ove dvije vrste i zapravo najracionalniji odabir.
Limuni dozrijevaju ovisno o lokalitetu, ali općenito možemo reći za Neretvu, od mjeseca studenog nadalje. Zahvalni su utoliko što mogu dulje ostati na stablu, tako da je nerijedak slučaj da se limunova kora nariba u pripremi uskršnjih kolača na način da se limun netom prije ubere sa stabla u vrtu.
Zbog posebnih zahtjeva uzgoja količine limuna su vrlo ograničene te ni iz bliza ne mogu zadovoljiti čak ni domaće tržište. Kod mene, primjerice, na gospodarstvu postoji nekih 10 -ak stabala limuna smještenih u pravilu u zavjetrini gospodarskih objekata ili kojeg većeg agruma te oni u idealnim uvjetima mogu dati 30 – 50 kg po stablu, ali se isto tako zna dogoditi, kao što je spomenuto, da pojedina godina prođe i bez njihova ploda.
U drugom dijelu priče o ostalim agrumima pročitajte (i pogledajte koju fotografiju) o naranči, grejpfrutu i još jednoj “egzotičnoj” vrsti agruma…
