| | STIPE VULETIĆ

Kivi ili Aktinidija

Kivi ili Aktinidija svoje podrijetlo vuče iz južne Kine. Sadi se u uvjetima s puno vlage i topline, iako u fazi zimskog mirovanja može podnijeti i vrlo niske temperature ( -15 do -20°C). Jaki proljetni mrazovi u fazi početka proljetne vegetacije predstavljaju veliki problem kod uzgoja, jer mogu odnijeti cjelokupan godišnji urod, a također su problematične i visoke ljetne temperature sa malom relativnom vlažnosti zraka.
Iz svega navedenog, uzgoj kivija je vrlo skup, jer biljke zahtijevaju poseban tretman – od sadnje i formiranja stabala (krošnja mora imati metalnu konstrukciju po kojoj će se penjati – odr(i)nu, brajdu), potreba za 1/5 muških (nerodnih) stabala, ljetnog zalijevanja, dodavanja(skupog) aktivnog željeza (sekvestrena), posebne proljetne rezidbe i sl. Olakotna okolnost uzgoja kivija u Neretvi svakako je izostanak bilo kakvog tretiranja pesticidima (ne postoje nametnici koji ga napadaju) što plodu daje apsolutnu, reklo bi se, djevičansku ekološku čistoću.
Ono što je oduševljavajuće kod ploda kivija je njegova nutritivna vrijednost. U 100g ploda ima oko 300mg vitamina C (što je primjerice 10 puta više nego kod mandarine!), 180 mg vitamina A, zatim vitamina B1 i B2 te puno ostalih elemenata neophodnih za funkcioniranje ljudskog organizma (fosfora, magnezija, kalcija, željeza i dr.). Jednom rječju – kivi ima idealnu ravnotežu između minimalne energetske vrijednosti (broja kalorija) i maksimalnog ljekovitog učinka na organizam.
Zlatno doba uzgoja kivija u Neretvi bile su 80 – e godine prošlog stoljeća kada je kivi osvojio srca mnogih u Neretvi, ali ne samo srca, nego i džepove. Vizionari ovog posla (a takvih je uvijek samo nekolicina) su posadili plantaže, a ostali, “oprezni i skeptični” Neretvani po par stabala iza kuće (jer je kiviju potrebna i zavjetrina). Nakon par godina, koliko je bilo potrebno da sadnica kivija da urod, počeli su i prvi plodovi koji su se prodavali po basnoslovnim cijenama ( 1kg kivija je u veleprodaji dosezao do 4 DEM (njemačke marke), dok je prosječna mjesečna plaća bila 300 – 500 DEM-ova). Cijela priča je trajala vrlo kratko, što zbog neorganiziranog tržišta, što zbog kivija iz uvoza (pretežno iz Itaije), što opet zbog raspada Jugoslavije i zajedničkog tržišta te početka svih ovih nemilih događaja koji su nas zadesili u prvoj polovici 1990 – ih godina.
Cijene su naglo pale pa skup uzgoj nije mogao podnijeti daljnju proizvodnju zbog čega su uzgajivači počeli krčiti nasade i vraćati se “majki mandarini”. Nakon cijelog ovog “kivi booma” danas su u Neretvi ostale vrlo male količine kivija koje su ograničene na po par stabala u zavjetrini kuća koja služe za vlastite potrebe i ljetni hlad. Tu i tamo se pronađe neki manji nasad koji je preživio ovu priču i te neznatne količine kivija završe na domaćem tržištu. Okusom neusporedive sa uvoznim kivijem iz razloga na koji se način i u koje vrijeme beru. Za vlastitu uporabu kivi se može sa stabla ubrati i sredinom prosinca (kada mu je već svo lišće otpalo), dok se za prodaju kivi obično bere puno ranije dok je plod još itekako tvrd i samim tim zahvalniji za skladištenje i transport.
I za kraj, jedna mala kućna čarolija za ukusniji kivi.
Ukoliko ste kupili kivi koji je još tvrdast (u pravilu i jest takav u prodaji), da biste potaknuli njegovo prirodno zrenje stavite par plodova kivija u najlonsku vrećicu zajedno s jabukom. Nakon par dana, plodovi će se smekšati, odnosno sazrit će. Naime, jabuka ispušta plin etilen koji ubrzava zriobu na prirodan način.

O sortama mandarina

Kivi ili Aktinidija

Agrumi i ekstremna zima

Naš Newsletter redovno informira o aktualnim ponudama, novostima i događajima.
  • OPG VULETIĆ STIPE
    Mandarinska 27
    20355 Opuzen
  • info@mandarinet.hr
    +385 (0)91 573 3156


© Mandarinet | All rights reserved.
Created with love by KAYGOD.
0
    0
    Vaša Košarica
    Vaša košarica je trenutno prazna.Povratak u trgovinu
      Calculate Shipping
      Apply Coupon